Alpaka:

Alpakino runo je prirodno vlakno ošišano s alpake i po strukturi jednako ovčjem runu. Njegova mekoća dolazi od malog promjera vlakna, jednakog merino vuni. To je meko, izdržljivo i svilenkasto prirodno vlakno. Prediva od alpakinih vlakana se ne filcaju ni ne ljušte, mogu biti lagana ili teška, ovisno o načinu predenja. Iako su po strukturi jednaka, alpakino runo toplije je od ovčjeg, ne pika i ne sadrži lanolin, što ga čni hipoalergenim. Alpaka postoji u 22 prirodne boje, s više od 300 nijansi, od plavo crne, smeđe crne, smeđe, bijele, srebrne do ružičasto sivih.
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vuna:

Vunena vlakna dolaze s ovčje kože i relativno su gruba. Dvije glavne osobine vune su osjetljivost na vrućinu i sposobnost da se filca, uzrokovana ljuskicama na površini. Izgled vune varira visno o vrsti ovce. Vuna merino ovce, lagano uvijena i mekana, smatra se najfinijom. Nova čista vuna je vuna proizvedena direktno od živorinjskog runa, nije reciklirana iz postojećih vunenih predmeta. Vuna koja je kemijski tretirana kako bi se smanjio vanjski čupavi sloj vlakna (superwash) pogodna je za strojno pranje.
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Biljna vlakna:

U staničnim stijenkama biljaka nalazi se više vrsta biljnih vlakana. Od svih, dvije vrste su poznate kao glavne za izradu prediva i tekstila. To su pamuk i lan.
Pamuk je vlakno koje okružuje sjemenku pamka, i sastoji se od skoro čiste celuloze. Uglavnom je bijele boje ali postoje i zelene i smeđe varijante. Pamučne niti najčešće se koriste za izradu mekog, prozračnog tekstila pogodnog za ljetnu odjeću i dodatke. Slabije su od svile ili lana, ali jače od vune. Mercerizirani pamuk je posebno obrađen, što daje tkaninama i predivima veći sjaj.Tako obrađen pamuk je čvršći, bolje upija boju, otporniji je na plijesan i ima manje dlačica. Također se ne skuplja i ne gubi oblik toliko kao "običan" pamuk.